KEL

“Jezik i umjetna inteligencija” naslov je simpozija koji je u Sarajevu organizirao Savez za esperanto Bosne i Hercegovine 20. i 21. 2. 2025. U programu je sudjelovalo dvadesetak bosanskih znastvenika te nekoliko znastvenika-esperantista izvan Bosne. Hrvatski savez za esperanto zastupala je Ankica Jagnjić. Iz Hrvatske je sudjelovao i Josip Pleadin.

Petra Heisinger je aktivistica, glazbenica i autorica knjige „Ja sam Petra – nećete me slomiti“ u kojoj piše o emancipaciji od obitelji i bivšeg supruga. „Bolje da se polomiš u letu nego da budeš sačuvana u krletci“. Njeni roditelji Pero Đaković i Mladenka Đaković bili su značajni  aktivisti u Studentskom esperantskom klubu u Zagrebu sedamdesetih

Prvi puta i Hrvatski savez za esperanto uključio se u kulturnu manifestaciju Noć muzeja. U noći 31. 1. tisuće ljudi posjetile su hrvatske muzeje. Prostorije Saveza u Vodnikovoj 9 posjetilo je do 23 sata 57 ljudi. Slušali su o povijesti esperanta u Hrvatskoj (Spomenka Štimec), koncert Nevena Mrzlečkog i uvodnu lekciju o esperantu Đive Pulitike.

Noć muzeja u Hrvatskoj Kostajnici bila je ove godine povezana s esperantom: posjetitelji su razgledali sobu kostajničke esperantistice Antonije Jozičić, smještenu u školi u kojoj je nakad radila. Uživali su u pogledu na njen namještaj, ručne radove i posuđe koje je nakon Antonijine smrti 1945. godine sačuvala njena nasljednica Milkica Lukić. Esperantist Vladimir Dujnić posjetitelje

Soba učiteljice i esperantistice Antonije Jozičić poziva na razgledavanje u Noći muzeja u Hrvatskoj Kostajnici 31. 1. 2025. Soba je u nekadašnjoj školi gdje je Antonija predavala. Vodi profesonalni turistički vodič esperantist Vladimir Dujnić. U sobi se može razgledati namještaj, brojni ručni radovi i korespondencija Antonije Jozičić, kao i ploča u spomen na njen život.

Hrvatski savez za esperanto uključio se ove godine u Noć muzeja. Ovaj program okuplja građane koji žele besplatno doživjeti neki muzejski program noću. Što smo ponudili? Za one koji ništa ne znaju o esperantu nudimo priču što je esperanto i zašto je on važan. Predstavljamo najvažnije elemente u njegovoj 138 godina dugoj povijesti (prvi udžbenik

Prije 70 godina osnovano je ondašnje Željezničko esperantskog društvo (ŽED) Zagreb, 23. prosinca 1954. u Zagrebu. Jubilarnu obljetnicu sadašnje Hrvatsko željezničarsko esperantsko društvo (HŽED) proslavilo je na isti dan tadašnjeg osnivanja tj. 23. prosinca 2024. u prostoru Hrvatskog saveza za esperanto (HSE) u Zagrebu u Vodnikovoj 9 s početkom u 17 sati. Proslavi tog jubileja

Esperantistica Tina Tišljar koja je naučila esperanto u obitelji Tišljar, producentica je po zanimanju nakon što je završila u Zagrebu Akademiju dramske umjetnosti. Njen film „Proslava“, rađen je prema romanu Damira Karakaša, scenariju Jelene Paljan, a u režiji Brune Anukovića. Film je u svibnju prikazan na festivalu u Karlovim Varima, a na filmskom festivalu u

Izašao je novi elegantni Informilo el Rijeka, objavljen u boji s brojnim fotografijama o aktivnostima Esperanto društva Rijeka. Informilo ima 20 stranica, glavni urednik je Valter Šverko. Informilo dokumentira rad Društva u 2023. i 2024. na brojnim sudjelovanjima na esperantskim skupovima u Hrvatskoj. Posebne čestitke zaslužuju detalji o radovima na obnovi klupskih prostorija u Rijeci.

Uz dan esperantske knjige (i rođendan L. L. Zamenhofa) u Zagrebu se okupilo 46 esperantista kako bi slušali izlaganja Zlatoja Martinova o najvećim esperantskim pjesnicima: Williamu Auldu i Marjorie Boulton uz 100. obljetnicu njihova rođenja u 2024. Jubilarcima se pridružila i hrvatska esperantska pjesnikinja Zora Heide, rođena 1924. o kojoj je govorila Spomenka Štimec. 100.