Nova knjiga na esperantu iz Hrvatske: “Mor” Đure Sudete

Lirski pjesnik Đuro Sudeta (1903. – 1927.) obradovao bi se da zna da je njegova fantastična pripovijetka “Mor” prevedena na elegantan esperanto. Prevoditeljica je zagrebačka esperantistica Zora Heide.

Sudeta je rođen u seljačkoj obitelji u Staroj Ploščici kod Bjelovara. Već kao učenik obolio je od turberkuloze koja je uništila njegov veliki talent.

 

Kao što je prijatelj Franza Kafke, Max Brod, spasio Kafkine rukopise, tako je pjesnikov brat Mato spasio njegovu fantastičnu pripovjetku “Mor”. Autor je bio spreman umotati kruške u svoj manuskript.

Kad se ugasio talentirani život, mlada Zora Vinceljak, čiji je otac bio školski kolega pjesnikovog brata Mate, najavila je bratu da će ona prevesti “Mora” na esperanto.

Prošla su desetljeća. Lucija Borčić dodala je prijevodu svoj jezični šarm. Društvo esperantista Bjelovara izdalo je “Mora” uz 10. obljetnicu svog programa “Bjelovarski esperantisti svom gradu”. Za izdanje je najzaslužniji Josip Pleadin. Bjelovarsko-bilogorska županija pomogla je svojim je sredstvima da knjiga bude izdana.

U hrvatskoj poeziji jedva da se može pronaći mističnije djelo od “Mora”. Mor je seosko dijete čiji je otac “špan” na velikom imanju sa šumama, uz dvorac. Mor je zaljubljen u djevojku iz dvorca Šu. Njihov život u šumi iscrtava najljepše stranice hrvatske proze o prirodi. Kad Morov otac dobije otkaz, Mor se pretvori u vukodlaka. Šu se razboljeva od turberkuloze i odlazi u Davos odakle se više nikad neće vratiti. (Tamo bi mogla sresti esperanto, kako nam je Davos pojasnio Thomas Mann u svom romanu “Čarobni brijeg”).

Rijetko koji pisac tako opisuje šume kao Đuro Sudeta. S puno mašte naslovnicu esperantskog izdanja ostvarila je Tina Toplak Bažulić, i sama rođakinja Zore Heide.

Prevoditeljica je imala izuzetno bogat život. Esperanto je naučila kod željezničara-esperantista  u Zagrebu, koristila ga kao kućni jezik u Danskoj. Bila je članica Danskog književnog saveza. Onda se odselila u Švedsku pa na Island.

Evo je s nama u visokoj dobi na promociji ove lijepe knjige u Bjelovaru 24. 9. 2022. u knjižnici Petar Preradović, kako neumorno doprinosi hrvatskoj kulturi (fotografirala: Sanja Forjan Pleskina).

S. Štimec

Skip to content