Književnica i prevoditeljica Zora Heide umrla je 11. listopada 2025. Članovi obitelji i esperantisti oprostili su se od nje 15. listopada 2025. na zagrebačkom Krematoriju. Oproštajnu glazbu poznatih esperantskih pjesama za rastanak je izvodio Neven Mrzlečki. Njen će grob biti na Groblju Miroševac u Zagrebu.
Rođena je u selu Levinovcu pokraj Virovitice 23. studenog 1924. u obitelji učitelja Mije Vinceljaka kao Katica Zorka Viceljak. Prezime Heide nosi od 1960. kad se udala za danskog esperantista željezničara Karla Johanna Heidea. Njen otac, ugledni seoski enigmatičar naučio ju je esperanto dok je bila djevojčica i to joj je odredilo životni i književni put.
Upisala je studij prava u Zagrebu ali je cijeli radni vijek radila kao laboratorijska tehničarka, naprije u Gradskom higijenskom zavodu u Zagrebu, kasnije u Kopenhagenu te u Švedskoj. Esperanto je u Zagrebu najprije usavršavala u krugovima željezničara-esperantista kao voditeljica tečajeva u urednica, od 1953. Nakon Švedske živjela je na Islandu, od 1993. vratila se u Hrvatsku.
U esperantsku književnost ušla je prvim prilogom u časopisu „Norda Prismo“ 1964. Od tada je vjerno pratila esperantske natječaje i obogaćivala ih svojim prilozima.
Bila je strastvena prevoditeljica na esperanto. Naročito se mnogo bavila prevođenjem svoje školske kolegice hrvatske književnice Višnje Stahuljak. Njena poetska zbirka nosi naslov „Krepuskoj“ („Sumraci“). Posebno je voljela svoj prijevod „Mora“ Đure Sudete koji je obećala još Sudetinom bratu, tatinom prijatelju. Prevela je i knjigu stihova pjesnika Šimuna Šitu Ćorića „Noktogardisto“ 2008.
Posljednje prevedeno djelo dolazi s mora, autorice Aline Borčić, koje je Zora prevela uz jezične savjete dugogodišnje prijateljice Lucije Borčić. To je „Garbin – zli vjetar“ – „Garbeno, la malbona vento“. Izdavač je Bjelovarsko esperantsko društvo.
U esperantskim bibliotekama čuvamo ove njene knjige, izvorno pisane na esperantu:
Ni, homoj iz 1970., Ni komedietas, 1971., Etulaj aventuroj 1983., objavljene i na hrvatskom kao Male pustolovine 1983., Kantoj de l ‘ silento, 1984, Spuroj de l’ doloro, 1984., Groteskaj dialogoj.
Zagrebu je sa sjevera Europe posvetila zbirku Nisam te zaboravila, grade 1984.
Poeziju, izvornu i prijevodnu, bjavila je u brojnim antologijama. U njenom se prevodilačkom opusu ogleda čitavo 20. stoljeće hrvatske književnosti.
Spomenka Štimec
Fotografije iz obiteljskog albuma Toplak