{"id":3761,"date":"2023-11-12T12:46:21","date_gmt":"2023-11-12T11:46:21","guid":{"rendered":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/?p=3761"},"modified":"2023-11-12T13:04:48","modified_gmt":"2023-11-12T12:04:48","slug":"program-u-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/program-u-splitu\/","title":{"rendered":"Program u Splitu"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Dru\u0161tvo za esperanto \u201eSplit\u201c dana 24. 11. 2023. s po\u010detkom u 18 sati u prostorima Udruge \u201eMI\u201c, Branimirova obala 1, Split – prire\u0111uje:<\/p>

  • Predstavljanje drugog izdanja interaktivne ilustrirane pri\u010de za djecu pod nazivom \u201eRakonto pri nekultima infana<\/em>\u011d<\/em>o SVJETLANA\u201c<\/em>, u izdanju DEC-a \u0110ur\u0111evac i Dru\u0161tva te potporu Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.<\/li>
  • Otvaranje izlo\u017ebe likovnih radova \u010dlanice Dru\u0161tva Luce Cetini\u0107 pod nazivom \u201eU SVJETLOSTI JE NADA\u201c, koja \u0107e trajati od 27. 11. do 15. 12. 2023., radnim danom od 17 do 20 sati.<\/li><\/ul>

    U \u010dast tvorca esperanta Ludviga Lazara Zamenhofa i prekostoljetne tradicije u\u010denja esperanta u Splitu i Dalmaciji.<\/p>

    Voditelji Programa: Darija Budi\u0161a i Ivan Perkovi\u0107<\/p>

    Sudionici doga\u0111aja:<\/p>

    \u010clanovi volonteri i prijatelji Dru\u0161tva za esperanto \u201eSplit\u201c \/ Esperanto-Societo \u201eSplit\u201c<\/em><\/p>

    Djeca IV.D razreda O.\u0160. \u201eMertojak\u201c i njihova (najbolja na svijetu) u\u010diteljica g\u0111a. Ivka KAVELJA – kao gosti i sudionicu u programu.<\/p>

    Djeca Muzi\u010dke \u0161kole \u201eJosip Hatze\u201c Split s profesoricom Temi MASLOV, koji \u0107e obogatiti program svojim muzi\u010dkim izvedbama.<\/p>

    Dr. sc. Damir Markulin, slikar i skulptor<\/p>

    \u010clanica Dru\u0161tva, autorica pri\u010de i likovnih radova na izlo\u017ebi, slikarica i knji\u017eevnica Luca Cetini\u0107.<\/p>

    Iz osvrta na pri\u010du za djecu:<\/p>

    \u201eOvom pri\u010dom \u017eelimo djecu senzibilizirati za pote\u0161ko\u0107e drugih. \u017delimo im od\u0161krinuti vrata budu\u0107nosti u kojoj \u0107e biti sposobni prihvatiti razli\u010ditost drugih ljudskih bi\u0107a. Jer bogatstvo je u razli\u010ditosti.\u201c Vesna Juki\u0107-O\u0161trek, dipl. knji\u017eni\u010darka<\/p>

    \u201eNakon \u010ditanja, porazgovarala sam s djecom o pri\u010di, s namjerom da im pomognem u shva\u0107anju njezine poruke. U tome su mi bili od koristi pitanja koja koja se nalaze na kraju svakog poglavlja (\u2026) Odgovori u\u010denika zrcale dje\u010dju radost i u\u017eivanje tijekom samog \u010ditanja, ali i obrade pri\u010de.\u201c Ivka Kavelj, dipl. u\u010diteljica razredne nastave, savjetnica<\/p>

    \u201ePri\u010da je zapravo \u010dudesna! \u010cudesna zato \u0161to je djevoj\u010dica \u010dudesna!\u201c Dra\u017eenka Topol-Vukmirovi\u0107, prof. defektolog<\/p>

    Osvrti na likovne radove:<\/p>

    JEDAN SLIKARSKI LET \u2013 IZ DUHOVNOSTI U VLASTITU KREACIJU<\/p>

    Luca<\/em> Cetini\u0107 <\/em>(1954), intuitivna je slikarica koja osvaja nagla\u0161enom poetikom, odmjerenom stilizacijom i integracijom duhovnosti i osobnih emocija u njezina likovna djela. U njezinim djelima o\u010dituje se sna\u017ean iskonski poriv za stvaranjem iz \u010diste potrebe transmisije unutarnjih energija u prostor likovnosti. Od diluvijalne Altamire do suvremenosti; od najstarijih umjetni\u010dkih artefakata (crte\u017ea i gravura) do suvremenih likovno-umjetni\u010dkih interpretacija promatramo likovni govor kao prilog \u010dovjekove unutarnje potrebe ostavljanja tragova postojanja i nazo\u010dnosti duhovnog ja. \u010covjeku je imanentno traganje za vlastitim identitetom i smislom egzistencije u transcendentnim, nadrealnim, metafizi\u010dkim i apstraktnim dimenzijama. Izra\u017eena tematska senzibilnost, obilje svjetla u njenim radovima jasno i nedvojbeno ukazuje na negiranje materijalizma i njegovog promicanja, te duboku naklonost i povezanost s duhovnim i emocionalnim. Upravo takav stav, omogu\u0107io je ovoj umjetnici nesmetan duhovni let u vlastitu nutrinu bitka koji je inicirao slobodnu ideaciju i nesputano likovno stvaranje oslobo\u0111eno \u201eakademskih pravila i naputaka\u201c. Njezino stvaranje jest tihi umjetni\u010dki let i nje\u017ean, intimni dodir s likovnim medijem u kojem gestom duhovnog likovnog narativa kreira razli\u010dite motive i teme. U njenim slikama dominiraju emocionalne strukture kojima oblikuje prikaze unutarnjih svjetova i ljubavi prema \u017eivotu, strahova i nadanja, usamljenosti i samo\u0107e, epifanije \u017eivota, a gdje se po\u010desto na\u0111emo u prostoru spontanosti i ekspresije, gotovo dje\u010djih senzacija. Iako se radi o slikama manjeg do srednjeg formata u kojima uglavnom dominira sadr\u017eaj nad formom nesporna je njihova do\u017eivljajna snaga i intencija likovne dotjeranosti. Naj\u010de\u0161\u0107i mediji u kojima stvara su akril na platnu i crte\u017ei na papiru i kartonu, iako izdvajamo jedan njen raniji rad s prikazom broda ostvaren u mediju ulja na staklu u kojem vrlo uspje\u0161no jednostavnim i nesputanim likovnim jezikom prikazuje prirodu vlastitog duhovnog stanja. Izmjene tema, motiva, esencijalnih oblika, i upotreba razli\u010ditih kolorita ukazuju na prirodu njenog umjetni\u010dkog procesa u stalnim mijenama. Njezinim radovima imanentna su blaga tekstura i svijetli tonovi izvedeni u lazuro tehnici, dok su impasto namazi vrlo rijetki. Prizori brodova, mora, cvije\u0107a, imaginarnih drvoreda, \u017eena povezanih s morem ukazuju na njezine identitetske atribucije i mediteranske inspirativne momente. Upravo prikazi \u017eene spremne na zavjet i \u017ertvu, \u017eene koja ljubi \u017eivot i slobodu impliciraju \u017eivotnu snagu tihog Erosa nasuprot tame Tanatosa. U zadnjem ciklusu reducira u potpunosti slike realne zbilje i njene asocijativne naznake, te tehnikom lijevanja akrila na platnima manjih dimenzija nesputano formira apstraktne vizualne prizore nagla\u0161enih kolorita i svijetlih tonova. Takav pristup kod recipijenata izaziva niz asocijativnih i nadosjetilnih sugestija. Mo\u017eemo konstatirati da ukupnim opusom prevladavaju slike vezane za realnu zbilju s intenzivnim ekspresionisti\u010dkim elementima i poveznicama. U tehnici akrila i ulja na platnu uo\u010davamo stanoviti nedostatak likovnih vje\u0161tina, dok postignuta likovna razina njezinih crte\u017ea vezanih za dje\u010dju vizualnu percepciju svakako zavrje\u0111uju daljnju valorizaciju i mogu\u0107u integraciju u obliku vizualnih priloga u razli\u010ditim nakladama namijenjenih djeci. Kod ove slikarice posebno je nagla\u0161ena vrijednost i\u00a0 dar promatranja svijeta dje\u010djim o\u010dima.<\/em> U kontekstu njezine odva\u017ene \u017eivotne borbe s invaliditetom postoji poveznica s Friedom Kahlo, svjetski poznatom umjetnicom, koja je usprkos invaliditetu i konstantnim bolovima izgradila osebujni umjetni\u010dki likovni svijet koji je u\u0161ao u anale svjetske povijesti umjetnosti. Dakle, ova slikarica usprkos fizi\u010dkim ograni\u010denjima, snagom duha i emocije neumorno stvara zadnjih dvadesetak godina. Produkt njenog stvaranja jest osebujni likovni svijet u kojem prevladava ljubav prema \u017eivotu, svojevrsna posve\u0107enost zavjetu \u017eivota. Tako strukturiran njezin likovni svijet s odre\u0111enim estetskim zna\u010dajkama jest potvrda pobjede kulture \u017eivota nad kulturom smrti.<\/p>

    Mo\u017eemo zaklju\u010diti da likovna djela iz opisanog opusa ove slikarice koja nema formalnu likovnu naobrazbu zavrje\u0111uju pozornost, stanovitu valorizaciju, te ostvaruju predikte zanimljive i sna\u017ene komunikacije recipijenta s njenim osebujnim unutarnjim svijetom. Likovnost je zasigurno prostor odmjeravanja \u017eivotnih i umjetni\u010dkih vrijednosti ove slikarice, prostor transcendentalnih dimenzija koje omogu\u0107avaju transponiranje njezinih emocionalnih i duhovnih stanja, prezentiranje osobnih istina.<\/p>

    1. listopada 2023. Dr. sc. Damir Markulin, kipar i slikar<\/li><\/ol>

      SVIJETLO I SJAJ SLIKA LUCE CETINI\u0106<\/p>

      Ne znamo se osobno. A znamo. Ona \u017eivi negdje daleko. Ja \u017eivim negdje udaljen a tako blizu. Svijetla sjaj.<\/p>

      Ne, ja nisam. Ka\u017ee sjena\u2026 udaljena, a broj jedan. Nit svijetlo nisam, nit sjaj. Mo\u017eda samo otjelovljenje minimaksimalisti\u010dko-frekventnih vibrafona. Vibrafona koji se aktiviraju gledaju\u0107i njene slike. Slike Luce Cetini\u0107. \u017diva voda, \u017eiv kamen, \u017eive \u0161arene ptice\u2026 O\u017eivjele polusjene\u2026 malo plutaju\u0107e, malo lebde\u0107e, malo u promatra\u010du i puno, jako puno – u samim slikama. A skoro nevidljive! Jer, zbog Lucine energije i njenom pozitivnom odnosu prema \u017eivotu, kao djeli\u0107u atoma ukupne svemirske opstojnosti, nadogra\u0111uju\u0107e svijesti\u2026<\/p>

      Njezine slike me nagovaraju da \u0107utim kako bi me bolje \u010dule, da zatvorim o\u010di kako bi ih bolje \u201evidio\u201c. Priznajem, ovdje se radi o pomalo \u010dudnom odnosu te vrste tu\u0111e materije i mene prostorno vrlo udaljenog promatra\u010da.<\/p>

      Moramo se kona\u010dno slo\u017eiti, da neke stvari i predmete i njihove suodnose u prirodi puno bolje i jasnije do\u017eivljavamo \u010dak i osjetilima vida s odre\u0111enog odstojanja, odmaka.<\/p>

      Vodopadi, more, \u0161iroke vode, vode bez izvora, vode koje nji\u0161u svoje male jaha\u010de – krhke brodice\u2026 \u201ePrelijevanje\u201c svijetla preko listova plodonosnog drve\u0107a i cvjetova i niz krilo rajski \u0161arene ptice\u2026 Odsjaj samog izvora svjetla koji se nalazi ne znamo to\u010dno koliko od nas udaljen u svemiru, do\u010daran ki\u010dicom Lucine vrijedne ruke, \u010dini na\u0161em oku ugo\u0111aj posebne kakvo\u0107e. Daruje nam trenutak miline i mira. A ba\u0161 oni su, u ovom ludom i raspadaju\u0107em materijalnom svijetu tako potrebni\u2026 Hvala zato.<\/p>

      Vlado Franjevi\u0107, slikar, listopad 2023., Martinac (\u010cazma)<\/p>

      ZA\u0160TO BA\u0160 ESPERANTO?<\/p>

      Kada odaberete esperanto, promijenit \u0107ete svoju budu\u0107nost!<\/p>

      Esperanto je poput stepenica koje poma\u017eu dose\u0107i vi\u0161u razinu. Na\u0161 \u017eivot postaje smisleniji i \u010dovjek postaje savjestan, razina savjesti raste kada se u\u010di esperanto. I da, ni uz esperanto \u017eivot ne postaje lak\u0161i, mo\u017eda \u010dak i te\u017ei. Prvo se treba potruditi nau\u010diti jezik kako bi dosegli vi\u0161u razinu, a zatim se boriti s predrasudama o esperantu.<\/p>

      Ali na sre\u0107u nismo sami na tom putu, zbog \u010dega je na\u0161a esperantska zajednica tako va\u017ena.<\/p>

      Ulaz slobodan, svi ste dobro do\u0161li!<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

      \n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t
      \n\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Dru\u0161tvo za esperanto \u201eSplit\u201c dana 24. 11. 2023. s po\u010detkom u 18 sati u prostorima Udruge \u201eMI\u201c, Branimirova obala 1, Split – prire\u0111uje: Predstavljanje drugog izdanja interaktivne ilustrirane pri\u010de za djecu pod nazivom \u201eRakonto pri nekultima infana\u011do SVJETLANA\u201c, u izdanju DEC-a \u0110ur\u0111evac i Dru\u0161tva te potporu Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Otvaranje izlo\u017ebe likovnih radova \u010dlanice Dru\u0161tva Luce […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3761","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3761"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3770,"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3761\/revisions\/3770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/esperanto.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}