Okrugli stol „Stanje i perspektive esperanta u Hrvatskoj” održan je tijekom 11. kongresa hrvatskih esperantista. Sudjelovali su svi pristigli članovi Skupštine Hrvatskog saveza za esperanto ali i gosti, sudionici kongresa.
Okrugli stol je vodila Ankica Jagnjić koja je započela sa sjećanjem na svoj esperantski život i uz njega i stanje esperanta u proteklih 40 godina.
“Svi se sjećamo godina najbrojnijeg članstva, kada je esperanto od službenih organa bio podupiran kao kulturna i odgojna djelatnost, godina kada je PIF još bio esperantski, manifestacije 100 godina esperanta, susreta MKR, MIRO, dva susreta esperantskih obitelji u Savudriji – REF, natjecanja djece u Kostreni, impresivnih izdavačkih pothvata… da samo nabrojim neke od aktivnosti. I, naravno, najbrojniji i najznačajniji – Svjetski kongres esperantista u Zagrebu 2001.
Tih je godina i članstvo bilo brojno, što govornika što simpatizera. Sasvim je očekivano da se zapitamo kako smo od tih godina došli do danas – zatvaranja klubova, malog broja članstva, manjka novih, naročito mladih članova.
S obzirom da sam tijekom godina u kontaktu s esperantistima iz svijeta, nažalost, to nije samo naš problem. Svijet je postao malo selo, svi mogu putovati bez zabrana i ograničenja, Pasporta servo je izvezen u svijet i sad se zove Couchsurfing, engleski je praktično postao drugi jezik. Internet je postao informacijski super brzi i rasprostranjen autoput. Svijet je nadohvat ruke. Što esperanto može ponuditi novom članstvu i kako sačuvati pokret.”
Joža Pleadin predložio je dvije operativne mjere s ciljem okupljanja postojećih članova te su prijedlozi predloženi za usvajanje na Skupštini KEL-a. Prvi prijedlog ima cilj redovno održavanje Kongresa Hrvatskog saveza za esperanto na način da KEL na 5 godina povjeri DEC-u zadatak organizacije Kongresa, naravno, u suradnji s esperantistima iz gradova – domaćina. Time bi DEC bio neka vrsta KKS (Konstanta kongresa sekretario), koji bi poticao i organizacijski pomagao zahtjevnu organizaciju i svojim iskustvom pomogao da Kongres ne bude samo esperantski događaj već i uočen od lokalne i šire zajednice. Drugi prijedlog je da KEL povjeri DEC-u izradu registra hrvatskih esperantista, uz poštivanje svih zahtjeva koji slijede iz EU-direktive o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Oba prijedloga su prihvaćena i proslijeđena na usvajanje Skupštini KEL-a. U raspravu su se uključili i drugi, naglašavajući neke nove mogućnosti aktivnosti kao što su Erasmus projekti, internet tečajevi, Duolingo, plaćene reklame na društvenim medijima, zajednički susreti i slično. Iz svega rečenog, potvrđeno je da je “starenje” članstva pojava u svim esperantskih organizacijama, a da od teško stečenih novih članova ostaju oni koji u esperantu prepoznaju njegovu najveće vrijednosti – ravnopravnost u međunarodnoj komunikaciji i uzajamno poštovanje kultura.
Ankica Jagnjić
