ESPERANTO   -   OSNOVNI POJMOVI  I  SIMBOLI
(iz knjige "Esperantski mozaik" Davora Klobučara, izdane od strane Esperantskog društva "Liberiga Stelo", Osijek, 2003.)

 

Tradicionalni simbol esperanta je zelena zvijezda s pet krakova. Zelena boja simbolizira nadu, a pet krakova pet kontinenata. Naime, riječ "esperanto" je povezana s pojmom nade; ona znači "osoba koja se nada". U povodu 100. obljetnice esperanta, predstavljen je još jedan esperantski simbol, dva mala slova "e" okrenuta jedno prema drugom tako da  tvore oblik globusa. Esperantska zastava je zelene boje, a u gornjem lijevom kutu (odnosno uz  koplje) je bijeli pravokutnik, na kojem je smještena zelena zvijezda. Godina nastanka esperanta je 1887, kada je Zamenhof izdao prvi udžbenik.  On je autor pjesme "La espero" ("Nada") koja je uglazbljena i postala himnom esperantskog pokreta.

                     L.L.Zamenhof

Lazar Ludwig Zamenhof (1859.-1917.), autor esperanta, po zanimanju je bio  liječnik okulist, a po narodnosti Židov, rođen u Bialystoku, u današnjoj Poljskoj, a tada  u Litavskim provincijama carske Rusije. Snažan motiv za stvaranjem ovoga jezika Zamenhof je dobio u najranijem djetinjstvu, osvjedočujući se svakodnevno u svom rodnom mjestu u golemu međusobnu netrpeljivost brojnih tamošnjih naroda i vjera. Njegov rođendan, 15. prosinca, esperantisti i danas često obilježavaju malim svečanostima, kao tzv. Zamenhofov dan ili Dan esperantske knjige.

   

Temeljni rječnik jezika jest P.I.V. (Plena ilustrita vortaro = Potpuni ilustrirani rječnik). To je jednojezični esperantsko-esperantski rječnik. Značenje pojedine riječi je opisano  drugim riječima  na esperantu.  Pokazani su i  bitni  primjeri  upotrebe svake riječi. PIV je neophodan svakom prevoditelju i svakome tko se želi usavršiti u jeziku. Veći broj pojmova objašnjen je ilustracijama. Najnovije izdanje PIV‑a izašlo je iz tiska 2002.

 

Tzv. "Fundamento" (osnova, temelj esperanta) je knjiga u koju je sabrana gramatika, glavnina rječnika i zbirka tekstova za čitanje. Godine 1905. esperantisti su ga prihvatili kao osnovu jezika koju nitko ne smije dirati niti mijenjati. Zato ga zovu i "nedodirljivi fundament". Moramo znati da godine 1887. esperanto nije stvoren odjednom cijeli, nego tek jedan njegov dio. Ovo se pogotovo odnosi na rječnik. Ostatak se razvijao kroz govornu praksu, u početku pod autoritetom Zamenhofa, a kasnije i bez njega. Esperantska akademija prati taj razvoj i polako proširuje službenu listu riječi i rješava ostala jezična pitanja.

 

"Fundamento" dakle ne ometa rast jezika, ali ne dopušta ni da se jezik naruši. Naime, prije njegove pojave, pa čak i kasnije, bilo je autoriteta koji su vršili pritisak da se u esperantu naprave ove ili one reforme. To je smetalo širenju jezika. S vremenom su i za neke riječi iz Fundamenta nađene bolje varijante, pa su stare postale arhaizmima, ali formalno postoje i dalje, paralelno s novima, jer je Fundament nedodirljiv. Zamenhof je zamislio da se u Fundament smiju unijeti samo jedanput za svagda one promjene koje se učine nužnima, ali i to tek onda kada esperanto bude trajno prihvaćen u cijelom svijetu.

 

UEA (Universala Esperanto-Asocio, Svjetski esperantski savez) postoji od godine 1908. Svake godine organizira u drugoj zemlji Svjetski kongres esperantista (tzv. UK = Universala kongreso). Hrvatska je bila domaćin ovom kongresu 1953, kao i 2001. TEJO (Tutmonda Esperantista Junulara Organizo, Svjetski savez esperantske mladeži) je sekcija mladih unutar UEA, a svake godine organizira svoj kongres IJK (Internacia Junulara Kongreso), također u raznim zemljama. Ovaj  kongres bio je 1988. u Zagrebu, a 1998. u Rijeci.

 

Godišnjak ("Jarlibro") veoma je značajna knjižica. Izdaje ga UEA (Svjetski esperantski savez), i to svake godine sa svježim podacima. Džepnog je formata, a na svojih 300 stranica donosi vodič kroz esperantski pokret, te adresar tzv. delegata. Vodič sadrži službene podatke o svim esperantskim organizacijama i njihovim organima i službama. Delegati UEA su pojedinci koji su se dobrovoljno stavili na raspolaganje svim esperantistima koji im se pismeno obrate ili se zateknu u njihovom kraju. Oni pružaju obične usluge ili usluge iz svoje struke. Jasno je da zahtjevi upućeni njima moraju biti razumni, tj. ne preteški i ne preskupi za njih. U "Jarlibru" je popis delegata  po zemljama i gradovima.    

 

“Pasporta Servo” je usluga koju organizira TEJO skupljajući podatke o esperantskim domaćinima i izdajući njihov godišnji adresar. Domaćini su esperantisti koji besplatno primaju u svoj dom strance koji govore esperanto, uz određena pravila ponašanja i najavljivanja, te ograničenja na broj gostiju i broj dana. Ovo je od goleme koristi na putovanju, a dokazuje i korisnost esperanta.

Prelazak na glavnu stranicu Hrvatskog saveza za esperanto: www.esperanto.hr