SPLITSKI  KANTUN  --  LA ANGULO  DE SPLIT
sve o esperantu u Splitu --  ĉio pri Esperanto en Split

               


Fotografija s godišnje skupštine Esp. društva Split, 6.12.2013.
Foto el la jarkunveno de Esperanto-Societo Split, 6 dec 2013

S lijeva na desno / de maldekstre dekstren:  Jadranka Tarle-Bojević, Etel Zavadlav, Vukašin Dimitrijević, 
Antica Grgat, Ivo Puharić, Ivo Osibov, Katja Osibov, Dinko Matković


Esperantsko društvo Split sastaje se petkom u 18 sati
u prostorijama Gradskog kotara Lovret, Gundulićeva 11, Split.

kontakt: Davor Grgat, tel.  091 797 22 70,  grgat.esperanto@email.t-com.hr



IZ POVIJESTI ESPERANTA U SPLITU  (Davor Grgat, 2002.)    ESPERANTA HISTORIO EL SPLIT (kroatlingve)

IZVADAK IZ SPLITSKOG BILTENA "ESPERANTO" IZ 19381.     EL LA LOKA ESPERANTA BULTENO "ESPERANTO" EL 1981

USPOMENE  NA ESPERANTSKI KAMP U PRIMOŠTENU    MEMOROJ PRI LA ESPERANTA KAMPADEJO EN PRIMOŠTEN

NEKI OD TEKSTOVA D.GRGATA U "SLOBODNOJ DALMACIJI"    IUJ PRIESPERANTAJ ARTIKOLOJ DE D.GRGAT 

 





A R H I V A   S L I K A   I   D O K U M E N A T A
A R K I V O   D E  F O T O J   K A J   D O K U M E N T O J

 

2. Kongres jugoslavenskih esperantista, 1924, Split       2-a Kongreso de jugoslaviaj esperantistoj - 1924 en Split

 

Brod "Zamenhof" proizveden u Splitu (1959.-1980.)       La ŝipo "Zamenhof" konstruita en Split (1959-1980)


Dvije stranice iz glasila splitskih esperantista (godine 1981.)
Du paĝoj el la bulteno de esperantistoj el Split (ĉi tie la jaro 1981)

     

 

 


POVIJEST ESPERANTA U SPLITU
HISTORIO DE ESPERANTO EN SPLIT

(pisao Davor Grgat, 2002. kao prilog za knjigu "Esperantski mozaik",
izdavač: Esp.društvo "Liberiga Stelo" Osijek, 2003.)

Prvi počeci esperantskog pokreta u Splitu datiraju još iz daleke 1918. godine, kada je u splitskoj pošti počeo tečaj esperanta. Organizirani pak pokret u gradu pod Marjanom, a istodobno i u Dubrovniku, počinje godine 1922. organiziranjem tečajeva. Glavni inicijatori su u Splitu bili Rudolf Rupčić i Ante Margetić, dok je u Dubrovniku bio Mihajlo Manić i Teofilo Velnić. Pokret se je rapidno razvijao, pa je 1924. u Splitu održan 2. kongres jugoslavenskih esperantista. Zbog veza esperantista s radničkim pokretom, policija je u to vrijeme počela proganjati esperantiste. (Op.ur. autor članka je kasnije ispričao kako je tada u zgradi policije bila postolarska radnja, gdje su se esperantisti sastajali, pod izgovorom da "idu kod postolara").

Između dva svjetska rata Split je dao oko 50 istaknutih esperantista, kako intelektualaca, tako i radnika, među kojima je ipak vrijedno spomenuti imena: Rudolf Rupčić, Ante Margetić, Dragutin Rije, Ivo Corteze, Ivo Seletković, Milan Jakaša, Vladimir Krolo, Krešimir Goić, Ante Goić, Marko Dominis, Eli Finzi, Coffeu Josip, Budislav Borjan, Mate Nožica, Ante Borčić, Jerolim Suhanok, Ante Akelić, Ivo Mardešić, Marženka Havličkova i drugi.

Usprkos čestim policijskim provokacijama i prijetnjama, tečajevi esperanta su se sve uspješnije i masovnije organizirali u Kaštelima, Trogiru, Vodicama, Šibeniku, Omišu, Makarskoj, Visu, Komiži i na otoku Braču. Esperantski radnički pokret u Splitu u to doba bilježi još jednog istaknutog esperantista  i političkog borca, Budislava Borjana, čije ime danas nosi jedno esperantsko društvo u Zagrebu. Godine 1936. u Splitu  se osniva Nogometni klub "Espero" (Nada), u kojem djeluje šahovska, filatelistička, recitatorska, zborska i fotografska sekcija. Godinu ili dvije kasnije, u Splitu su postojala dva radnička kluba: Klub mehaničara i Nogometni klub Split, u kojima su esperantisti razvili živu kulturno-prosvjetnu djelatnost.

Iz predratne generacije splitskih esperantista ipak moramo istaknuti ime dr. Ive Lapenne, sveučilišnog profesora i lingvista. Svojevremeno je bio predstavnik Svjetskog esperantskog saveza (UEA) pri Ujedinjenim narodima, gdje se borio da esperaanto bude priznat kao međunarodni jezik. U dva mandata je bio i predsjednik UEA.

Nakon Drugog svjetskog rata ističu se Ante Vesanović, glazbenik i prof. Aleksandar Hrstić, koji djeluju dugi niz godina, a pridružuju im se Srećko Hrepić i Ivo Osibov, koji je obnašao dužnost predsjednika Svjetske esperantske omladinske organizacije (TEJO), a danas je tajnik UEA, te Vukašin Dimitrijević, koji je dugi niz godina vodio tečajeve esperanta, i Davor Grgat, novinar, koji je bio i član redakcijskog odbora udruge esperatnskih novinara (TEĴA), a danas je i član Hrvatskog novinarskog društva, i koji se posebno "proslavio" za vrijeme služenja vojnog roka, propagirajući esperanto i osnovavši prvi esperantski kluib u nekoj armiji na svijetu. Grgat je vodio brojne tečajeve esperanta, nazočio brojnim esperantskim kongresima i preko 45 godina aktivno piše za "Slobodnu Dalmaciju" i druge novine ili radio-postaje o esperantu.

Zahvaljujući aktivnosti Alekse Hrstića, koji je dugi niz godina vodio tečaj esperanta kao neobavezan predmet u Ekonomskoj školi u Splitu, proizašli su brojni esperantisti, a pomogao je i dr. Gabrijelu Divjanoviću, astronomu iz Zagreba, da godine 1960. u Primoštenu osnuje Međunarodni kamp esperantista, koji se smatra najorganiziranijim i najposjećenijim kampom esperantista u svijetu, a koji je 1981. prestao s radom radi razvoja domaćeg turizma.

U povodu obilježavanja 100. rođendana dr. Zamenhofa (autora esperanta), u splitskom se brodogradilištu 1959. gradi za potrebe poljskog naručioca veliki prekooceanski brod "Zamenhof". (Op.ur. brod je do 1982., kad je promijenio ime i vlasnika, plovio pod poljskom i esperantskom zastavom!) Godine 1960. Split je bio domaćin 3. Kulturnog festivala esperantista, na kojem su sudjelovale i brojne kazališne skupine širom Europe. Godine 1979. za vrijeme Mediteranskih sportskih igara, kao i 1982. za vrijeme Europskog šampionata u atletici, pored hrvatskog i engleskog je i esperanto postao službeni jezik, a godine 1980. tijekom ljeta Radio Split uvađa dvojezičnu 25-minutnu emisiju o i na esperantu, koju je uređivao Davor Grgat, a spikeri su bili: na esperantu Grgat i Zlatko Olić, a na hrvatskom dugogodišnja spikerica tog radija Vesna Reljić. Emisija je trajala samo jedno ljeto.

Poreed esperantskog društva "Split", koje datira os 1922. godine, dana 10. listopada 1972. osniva se Esperantski klub "Bratstvo i jedinstvo", a 3. listopada 1978. i Esperantsko društvo "Ivo Lola Ribar". Godine 1983. osniva se i Savez za esperanto općine SPlit, da bi se krajem 1989. sve esperantske organizacije u Splitu spojile u jednu, i to u Esperantsko društvo "Split", koje i danas djeluje pod tim imenom.

(Dodaci iz usmenog razgovora s autorom članka, koncem 2002:

- Domovinskom ratu, kao pripadnik Hrvatske mornarice, poginuo je među prvima Josip Vranić, inače aktivni član esperantskog pokreta u Splitu...

- Danas je u tom gradu esperantski pokret znatno splasnuo, između ostaloga i kao posljedica nezaposlenosti i smanjenog životnog standarda.

- Ako prođete Jadranskom magistralom, obratite pažnju na autobusnu postaju kod Malog Rata. Tamo se nalazi metalna ploča bijele boje sa esperantskim tekstom i esperantskom zelenom zvijezdom.


 

 


NA GLAVNU STRANICU  -  AL LA HEJMPAĜO