SPLITSKI  KANTUN  --  LA ANGULO  DE SPLIT

sve o esperantu u Splitu --  ĉio pri Esperanto en Split

               


Esperantsko društvo Split sastaje se petkom u 18 sati
u prostorijama Gradskog kotara Lovret, Gundulićeva 11, Split.


kontakt: Davor Grgat, tel.  091 797 22 70,  grgat.esperanto@vip.hr


                               ARHIVA SLIKA I DOKUMENATA     ARKIVO DE FOTOJ KAJ DOKUMENTOJ

                               IZVJEŠTAJ O RADU U 2016. (Anđelko Drnasin)     RAPORTO PRI LA LABORO EN 2016 (Anđelko Drnasin)

                                 Članak Davora Grgata "I esperanto živi vječno" (2010.)  Artikolo de Davor Grgat "Ankaŭ Esperanto vivas eterne" (2010, kro.)

IZ POVIJESTI ESPERANTA U SPLITU  (Davor Grgat, 2002.)      ESPERANTA HISTORIO EL SPLIT (kroatlingve)     

                 IZVADAK IZ SPLITSKOG BILTENA "ESPERANTO" IZ 1981.       EL LA LOKA ESPERANTA BULTENO "ESPERANTO" EL 1981

                          USPOMENE  NA ESPERANTSKI KAMP U PRIMOŠTENU       MEMOROJ PRI LA ESPERANTA KAMPADEJO EN PRIMOŠTEN

NEKI OD TEKSTOVA D.GRGATA U "SLOBODNOJ DALMACIJI"    IUJ PRIESPERANTAJ ARTIKOLOJ DE D.GRGAT          

      Esperantski natpis na javnom mjestu u Malom Ratu     Esperanta teksto en publika loko en Mali Rat   

                 O gradu Splitu na esperantskoj Vikipediji     Pri la urbo Split en la esperantlingva Vikio 

 




A R H I V A   S L I K A   I   D O K U M E N A T A
A R K I V O   D E  F O T O J   K A J   D O K U M E N T O J

 

Fotografija s godišnje skupštine Esp. društva Split, 6.12.2013.
Foto el la jarkunveno de Esperanto-Societo Split, 6 dec 2013

S lijeva na desno / de maldekstre dekstren:  Jadranka Tarle-Bojević, Etel Zavadlav, Vukašin Dimitrijević, 
Antica Grgat, Ivo Puharić, Ivo Osibov, Katja Osibov, Dinko Matković

 

 

 

Dvije stranice iz glasila splitskih esperantista (godine 1981.)
Du paĝoj el la bulteno de esperantistoj el Split (ĉi tie la jaro 1981)

     

 

 


Tekst iz 1966. u Malom Ratu još stoji (2017.) - evo dodatnih slika i teksta
Teksto el 1966 en Mali Rat ankoraŭ staras (en 2017) - jen pli da detaloj kaj fotoj 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

KULTURA FESTIVALO DE JUGOSLAVIAJ ESPERANTISTOJ - Split, 1960
FESTIVAL KULTURE  JUGOSLAVENSKIH ESPERANTISTA - Split, 1960.

Split 1960:

 

 

Split 1960, velika fotografija:

 

 

Split 1960 - teksto: "Bonvenon al la III-a kultura festivalo"!:

 

 

 

Brod "Zamenhof" proizveden u Splitu (1959.-1980.)       La ŝipo "Zamenhof" konstruita en Split (1959-1980)

 

 

2. Kongres jugoslavenskih esperantista, 1924, Split       2-a Kongreso de jugoslaviaj esperantistoj - 1924 en Split

 

 




POVIJEST ESPERANTA U SPLITU
HISTORIO DE ESPERANTO EN SPLIT

     

(pisao Davor Grgat, 2002. kao prilog za knjigu "Esperantski mozaik",
izdavač: Esp.društvo "Liberiga Stelo" Osijek, 2003.)

Prvi počeci esperantskog pokreta u Splitu datiraju još iz daleke 1918. godine, kada je u splitskoj pošti počeo tečaj esperanta. Organizirani pak pokret u gradu pod Marjanom, a istodobno i u Dubrovniku, počinje godine 1922. organiziranjem tečajeva. Glavni inicijatori su u Splitu bili Rudolf Rupčić i Ante Margetić, dok je u Dubrovniku bio Mihajlo Manić i Teofilo Velnić. Pokret se je rapidno razvijao, pa je 1924. u Splitu održan 2. kongres jugoslavenskih esperantista. Zbog veza esperantista s radničkim pokretom, policija je u to vrijeme počela proganjati esperantiste. (Op.ur. autor članka je kasnije ispričao kako je tada u zgradi policije bila postolarska radnja, gdje su se esperantisti sastajali, pod izgovorom da "idu kod postolara").

Između dva svjetska rata Split je dao oko 50 istaknutih esperantista, kako intelektualaca, tako i radnika, među kojima je ipak vrijedno spomenuti imena: Rudolf Rupčić, Ante Margetić, Dragutin Rije, Ivo Corteze, Ivo Seletković, Milan Jakaša, Vladimir Krolo, Krešimir Goić, Ante Goić, Marko Dominis, Eli Finzi, Coffeu Josip, Budislav Borjan, Mate Nožica, Ante Borčić, Jerolim Suhanok, Ante Akelić, Ivo Mardešić, Marženka Havličkova i drugi.

Usprkos čestim policijskim provokacijama i prijetnjama, tečajevi esperanta su se sve uspješnije i masovnije organizirali u Kaštelima, Trogiru, Vodicama, Šibeniku, Omišu, Makarskoj, Visu, Komiži i na otoku Braču. Esperantski radnički pokret u Splitu u to doba bilježi još jednog istaknutog esperantista  i političkog borca, Budislava Borjana, čije ime danas nosi jedno esperantsko društvo u Zagrebu. Godine 1936. u Splitu  se osniva Nogometni klub "Espero" (Nada), u kojem djeluje šahovska, filatelistička, recitatorska, zborska i fotografska sekcija. Godinu ili dvije kasnije, u Splitu su postojala dva radnička kluba: Klub mehaničara i Nogometni klub Split, u kojima su esperantisti razvili živu kulturno-prosvjetnu djelatnost.

Iz predratne generacije splitskih esperantista ipak moramo istaknuti ime dr. Ive Lapenne, sveučilišnog profesora i lingvista. Svojevremeno je bio predstavnik Svjetskog esperantskog saveza (UEA) pri Ujedinjenim narodima, gdje se borio da esperaanto bude priznat kao međunarodni jezik. U dva mandata je bio i predsjednik UEA.

Nakon Drugog svjetskog rata ističu se Ante Vesanović, glazbenik i prof. Aleksandar Hrstić, koji djeluju dugi niz godina, a pridružuju im se Srećko Hrepić i Ivo Osibov, koji je obnašao dužnost predsjednika Svjetske esperantske omladinske organizacije (TEJO), a danas je tajnik UEA, te Vukašin Dimitrijević, koji je dugi niz godina vodio tečajeve esperanta, i Davor Grgat, novinar, koji je bio i član redakcijskog odbora udruge esperatnskih novinara (TEĴA), a danas je i član Hrvatskog novinarskog društva, i koji se posebno "proslavio" za vrijeme služenja vojnog roka, propagirajući esperanto i osnovavši prvi esperantski kluib u nekoj armiji na svijetu. Grgat je vodio brojne tečajeve esperanta, nazočio brojnim esperantskim kongresima i preko 45 godina aktivno piše za "Slobodnu Dalmaciju" i druge novine ili radio-postaje o esperantu.

Zahvaljujući aktivnosti Alekse Hrstića, koji je dugi niz godina vodio tečaj esperanta kao neobavezan predmet u Ekonomskoj školi u Splitu, proizašli su brojni esperantisti, a pomogao je i dr. Gabrijelu Divjanoviću, astronomu iz Zagreba, da godine 1960. u Primoštenu osnuje Međunarodni kamp esperantista, koji se smatra najorganiziranijim i najposjećenijim kampom esperantista u svijetu, a koji je 1981. prestao s radom radi razvoja domaćeg turizma.

U povodu obilježavanja 100. rođendana dr. Zamenhofa (autora esperanta), u splitskom se brodogradilištu 1959. gradi za potrebe poljskog naručioca veliki prekooceanski brod "Zamenhof". (Op.ur. brod je do 1982., kad je promijenio ime i vlasnika, plovio pod poljskom i esperantskom zastavom!) Godine 1960. Split je bio domaćin 3. Kulturnog festivala esperantista, na kojem su sudjelovale i brojne kazališne skupine širom Europe. Godine 1979. za vrijeme Mediteranskih sportskih igara, kao i 1982. za vrijeme Europskog šampionata u atletici, pored hrvatskog i engleskog je i esperanto postao službeni jezik, a godine 1980. tijekom ljeta Radio Split uvađa dvojezičnu 25-minutnu emisiju o i na esperantu, koju je uređivao Davor Grgat, a spikeri su bili: na esperantu Grgat i Zlatko Olić, a na hrvatskom dugogodišnja spikerica tog radija Vesna Reljić. Emisija je trajala samo jedno ljeto.

Pored esperantskog društva "Split", koje datira os 1922. godine, dana 10. listopada 1972. osniva se Esperantski klub "Bratstvo i jedinstvo", a 3. listopada 1978. i Esperantsko društvo "Ivo Lola Ribar". Godine 1983. osniva se i Savez za esperanto općine SPlit, da bi se krajem 1989. sve esperantske organizacije u Splitu spojile u jednu, i to u Esperantsko društvo "Split", koje i danas djeluje pod tim imenom.

(Dodaci iz usmenog razgovora s autorom članka, koncem 2002:

- Domovinskom ratu, kao pripadnik Hrvatske mornarice, poginuo je među prvima Josip Vranić, inače aktivni član esperantskog pokreta u Splitu...

- Danas je u tom gradu esperantski pokret znatno splasnuo, između ostaloga i kao posljedica nezaposlenosti i smanjenog životnog standarda.

- Ako prođete Jadranskom magistralom, obratite pažnju na autobusnu postaju kod Malog Rata. Tamo se nalazi metalna ploča bijele boje sa esperantskim tekstom i esperantskom zelenom zvijezdom.

 


PORTAL OPĆINE DUGI RAT - 22. 3. 2010. - Članak Davora Grgata "I esperanto živi vječno"

Esperantisti Splita i protekle dvije godine su bili aktivni i nazočili brojnim međunarodnim skupovima, na kojima se, bez obzira koliko je govornika prisustvovalo, govori jednim, univerzalnim jezikom – esperantom. Rečeno je to u povodu 90. godišnjice postojanja i uspješnog djelovanja Esperantsko društvo "Split" kada je održana i redovna Skpština, na kojoj je za predsjednicu izabrana Etel Zavadlav, za dopredsjednika Davor Grgat, za tajnika Anđelko Drnasin i za članove Izvršnog odbora Marija Carević i predstavnik mladeži ...

ESPERANTO

Piše: Davor Grgat

Izvještaj predsjednika Anđelka Drnasina o proteklom radu te živa i bogata diskusija dali su naslutiti da su esperantisti Splita i protekle dvije godine bili aktivni i nazoćili brojnim međunarodnim skupovima, na kojima se, bez obzira koliko je govornika nazočno, govori jednim jezikom – esperantom.

Tečaj esperanta koji je u tijeku, garancija je da su esperantisti na najboljem putu da omasove i pomlade članstvo, pogotovo što je ovdje riječ o mlađim i obraziovanijim osobama.

Na 93. kongresu Universala Esperanto-Asocio (Svjetskom savezu za esperanto) u Rotterdamu, nazočilo je pet naših članova, te po jedan član na Svjetskom kongresu novinara esperantista u Vilniusu – Litvi, na druženju esperantista Europe u Švicarskoj, kao i na prvom kongresu esperantista Srbije u Nišu i 81. kongresu Sennacieca Asocio Tutmonda (Svjetskom savezu esperantista) u Bugarskom gradu Kazalaku.

Hrvatski esperantisti su protekle godine proslavili stotu obljetnicu esperanta u nas, a proslava je najprije održana na Rijeci pa u Zagrebu, kojima svečanostima su nazoćili i splitski esperantisti.

Tim povodom diplomom Udruge „Zagreba esperantisto“ nagrađeni su i Ivo Puharić, Dinko Matković i Vukašin Dimitrijević za ustrajan rad na esperantu od preko 50 godina.

Gosti našega društva bili su esperantisti iz raznih dijelova svijeta, pa su se tako na putu oko svijeta biciklom u Splitu zaustavili bračni par Rose Sanz i Cyrille Pinardon (mladi bračni par iz Francuske), a u kolovozu su nas posjetile dvije mlade esperantistice iz Rusije, Elena Šaravina i Katja Žimova iz Krasnojarskog (Sibir), koja su namjeravale u Splitu i okolici ostati tri dana, ali im se naše more i gostoprimstvo domačina svidjelo pa im je malo bilo i šest dana).

Krajem kolovoza u našu zemlju je došao bračni par Geoffrey Sutton, iz Velike Britanije, koji su osjeli u Makarskoj, i za to vrijeme posjetili Dubrovnik, Korčulu, Hvar i Split, a u pratnji svojih domačina posjetili su brojne kulturno-povijesne znamenitosti, od kojih im se najviše dojmila Dioklecijanova palaća sa Peristilom, a u Makarskoj su obišli i poznati maslinik Ive Puharića, koji se u službenim časopisima ubraja među rijetke u svijetu.

U prosincu prošle godine esperantisti svijeta pa tako i splitski esperantisti su svečano obilježili 150. obljetnicu rođenja autora esperanta dra L.Lj. Zamenhofa, (a kažimo i to da je prije 50 godina u splitskom brodogradilištu sagrađen prekooceanski brod „Zamenhof) i 100. obljetnicu rođenja Ive Lapenne, spličanina i dugogodišnjeg predsjednika Svjetskog saveza za esperanto a uz to i najvećeg retorika esperanta svih vremena.

U čast Lapenne, Svjetski savez za esperanto je izdao prikladnu pošt. marku, a esperantisti Splita poput brojnih u sviujetu će pokrenuti inicijativu oko dobivanja ulice Lapenna ili Esperanto.

Na kraju minutom šutnje odali su počast preminulim splitskim esperantistima, među kojima su: Josip Vranić, prvi mornar poginuo u Domovinskom ratu na Kašjunima u Splitu, te Aleksi Hrstiću, Anti Vesanoviću i drugima.


                                                                    

Društvo za esperanto "Split" (u Splitu), izvještaj iz 2016.

pisao: Anđelko Drnasin

 

            U skladu s odredbama članka 18. i 21. Statuta Društva za esperanto „Split“ Upravni odbor Društva podnosi Skupštini Društva

IZVJEŠTAJ O RADU DRUŠTVA U 2016. GODINI


Članstvo

Za 2016. godinu članarinu je uplatilo 16 članova.


Tečaj esperanta

Nastavljen je napredni-konverzacijski tečaj esperanta započet u 2015. godini. Tečaj se redovito održava jedan put tjedno u trajanju od 2 školska sata. Redovito ga pohađa 7 članova Društva.


Bilten

U 2016. godini izdali smo 1 broj biltena u elektroničkom obliku, na četiri stranice, u boji. Bilten je razaslan članovima čije su elektroničke adrese poznate Društvu, a u papirnatome obliku razdijeljen je onim članovima koji takve adrese nemaju, a bili su prisutni u Društvu. Vjerujem da će se redovito izdavanje biltena redovito nastaviti u 2017. godini.

Pored ovoga biltena postoji na internetu u okviru stranice www.esperanto.hr odjeljak "Splitski kantun – sve o esperantu u Splitu. La Angulo de Split – Ĉio pri Esperanto en Split“ (http://www.esperanto.hr/splitski_kantun.htm) s fotografijama i tekstovima o radu Društva u Splitu i njegovoj povijesti. Dužnost bi nam bila redovitije ažurirati podatke na toj stranici.         ( - primjedba urednika www.esperanto.hr)


Upravni odbor

Upravni odbor sastajao se često tijekom godine u pravilu jednom mjesečno i pripremao konkretne akcije Društva.


Sudjelovanje na međunarodnim skupovima

Na međunarodnome skupu esperantista 22 i 23. listopada u Bjelovaru sudjelovao je naš član i član Upravnoga odbora Društva, Davor Grgat.

Naši članovi Ivo i Katja Osibov sudjelovali su na 101. svjetskome kongresu esperantista, koji je krajem srpnja 2016. godine održan u gradu Nitra u Slovačkoj o vlastitom trošku. Aktivno su sudjelovali u radu više skupova u okviru kongresa, uključujući i glavnu kongresnu temu. Na skupštini Međunarodne udruge pravnika esperantista pridonijeli su raspravi o formulacijama pojedinih konkretnih odredbi novoga statuta Udruge. Ivo Osibov je na Forumu Glavnoga odbora Svjetskoga saveza esperantista (UEA) sudjelovao u raspravi o odredbama novoga Statuta UEA kojima se uređuje položaj omladinske sekcijeTEJO. Na prigodnoj svečanosti dodjele nagrada za književna ostvarenja na esperantu u protekloj godini, pored predstavnika 14 drugih zemalja, recitirao je pjesmu „Oblak“ hrvatskoga pjesnika Dobriše Cesarića u prijevodu Josipa Velebita. Na istoj svečanosti je, po ovlaštenju Društva esperantista iz Bjelovara, preuzeo diplomu dodijeljenu tome Društvu kao izdavaču knjige Mate Lovraka „Vlak u snijegu“ prevedenu na esperanto, koja je proglašena dječjom knjigom godie.

Sudjelovanje na nacionalnim skupovima

Predstavnici Društva su sudjelovali i u radu organa Hrvatskoga saveza za esperanto. Tako su Davor Grgat i Ivo Osibov sudjelovali na 2 redovite skupštini Saveza u Zagrebu, Društvo je platilo autobusne karte.

 
Informiranje

Član Društva Davor Grgat i u protekloj je godini nastavio obavještavati javnost o djelovanju našega Društva i događanjima u esperantskome svijetu. Objavio je više članaka u listu "Slobodna Dalmacija", na Radio-Splitu, Alkohološkom glasniku, na portalima Omiš, Dugi Rat, Podstrana, Sinj, Terracon news i drugim publikacijama. O radu Društva pisao je i u domaćim i inozemnim glasilima koja izlaze na esperantu.

Ove godine prevedene su dvije knjige o našem poznatom esperantisti i svjetskom istraživaču Tiboru Sekelju "Tra la lando kanguruoj" i "De Patagonio ĝis Alasko". Obje knjige preveli su suradnici časopisa "Zagreba esperantisto"“, njih dvadesetak, među njima i naš član Davor Grgat.


Društveni život

Društvo je pokušalo u protekloj godini obnoviti nekadašnju tradiciju povremenog okupljanja članova radi upoznavanja s različitim aspektima problema međunarodnoga jezika u međunarodnim odnosima, postignućima pomoću esperanta na tim područjima i rasprave o uočenim problemima.

Tradicionalno godišnjicu rođenja Zamenhofa esperantisti širom svijeta organiziraju oko 15. prosinca svake godine, povezujući je s međunarodnim danom prava čovjeka. Tako je i naše Društvo 23. prosinca obilježilo „Zamenhofa vespero“ himnom esperantista i izlaganjem Ive Osibova i Davora Grgata o vlastitim iskustvima u međunardnome esperantskom pokretu i o esperantskom pokretu u Splitu.

Redovna skupština  održana je prije svečanoga dijela.


Natjecanje za sredstva iz proračuna lokalne samouprave

Društvo je poslalo molbe na natječaje Županije, Grada Splita i Grada Kaštela za raspodjelu sredstava za programe od interesa za opće dobro u 2016. godini odnosno za predlaganje programa javnih potreba u društvenim djelatnostima za 2016. godinu.

Sredstva nam je odobrila Županija u iznosu od 5.000,00 kuna i platila, a Grad Kaštela je odobrio 3.000,00 kuna. Nakon izlaska 1. broja biltena Grad Kaštela doznačio je  spomenuta sredstva u 2017. godini.

 
Zaključak

Možemo konstatirati da je Društvo u protekloj godini, premda članstvom malobrojno, bez vlastitih prostorija, sa više nego simboličnim sredstvima na raspolaganju, ipak nastavilo aktivno djelovati.  

Predsjednik, 
Anđelko Drnasin


NA GLAVNU STRANICU HRVATSKOG SAVEZA ZA ESPERANTO
AL LA HEJMPAĜO DE KROATA ESPERANTO-LIGO