HISTORIO DE ESPERANTO EN RIJEKA
POVIJEST ESPERANTA U RIJECI

(pisao Vjekoslav Morankić, kao prilog u dopisu gradu Rijeci, 2006.)


ESPERANTO DRUŠTVO RIJEKA                                                   PRILOG: 8
ESPERANTO SOCIETO RIJEKA
Blaža Polića 2
RIJEKA 

                                                                       Rijeka  listopada 2006

 

            SAŽETAK POVIJESTI ESPERANTSKOG DRUŠTVA NA RIJECI

Prvi udžbenik međunarodnog jezika poljskog liječnika Ludviga Lazara Zamenhofa izdan je na ruskom jeziku u Varšavi 1887. godine. Kasnije je ovaj jezik nazvan esperanto po pseudonimu autora Dr Esperanto, a što na samom esperantu  predstavlja imenicu glagolskog pridjeva tvornog sadašnjeg vremena (imenica participa prezenta aktivnog), odnosno u prijevodu "onaj koji se nada" ili "nadajući".  Već nakon dvije godine, t.j. 1889.g, zabilježeno je da je 5 djevojaka u Osijeku već govorilo esperanto. Tome se ne treba čuditi. Hrvatska je u to vrijeme bila dio najrazvijenijeg dijela svijeta, pa su sve nove ideje u Europi uvijek brzo krčile put u Hrvatsku. Tako je i s esperantom. Nema podataka da li i koliko je bilo esperantista na Rijeci prije 1907. godine kada je osnovano prvo esperantsko društvu na tlu Hrvatske. Svakako da je bilo esperantista i ranije, inače na osnivanju društva 1907. godine ne bi se našlo 37 članova društva (vidi poseban spisak članova).

Kako je na Rijeci 1907. godine osnovano prvo esperantsko društvo na tlu Hrvatske, ta se godina smatra početkom organiziranog djelovanja  esperantista u Hrvatskoj. Već slijedeće 1908. godine u Zagrebu se osniva Društvo hrvatskih esperantista preteča današnje krovne udruge hrvatskih esperantista Hrvatskog saveza za esperanto.

U posebnim prilozima podastrijeli smo preslike isprava koje se odnose na osnivanje esperantskog društva na Rijeci pod nazivom " "Adriatika Ligo Esperantista" kao i ogranka Lige koji se zvao "Fiumana Esperantista Grupo", kao i prijevode isprava koje su na talijanskom jeziku. Ujedno smo kao dokaz dali i prijepis teksta i tadašnjeg "Riečkog novog lista".

Zbog ratnih vihora prvog svjetskog rata, kao i odvojenoj Rijeci od matice Hrvatske, esperantisti su djelovali individualno, kako na Sušaku i okolici, tako i na Rijeci i u Istri. Podaci o njima su oskudni ali ipak postoje podaci o radu Josipa Šikića i  na ratnom brodu Austro-Ugarske "Zrinyi", gdje je prije i toku prvog svjetskog rata vodio tečajeve esperanta za mornare. Uz Šikića, na ratnom brodu "Zrinyi" esperanto je mornare podučavao i tršćanin Zucco Poznati su aktivisti na Sušaku Dolinšek , Širola Dr. Grgurina iz Opatije i drugi.

Sušačanin (danas Rijeka) profesor Ivan Večerina već je 1929. godine vodio tečaj esperanta u Beogradu u Studentskom esperantskom klubu beogradskog Univerziteta. U rujnu 1935 na Sušaku (danas dio Rijeke)  osnovana je podružnica Laborista  Esperanto-Societo ( Radničko esperantsko društvo). Ovo radničko esperantsko društvo osnovano je u Zagrebu i djelovalo je na cjelokupnom teritoriju ondašnje Kraljevine Jugoslavije. Osnivanju podružnice bijaše nazočno 35 esperantista. Predavao je Vinko Skomina. Tečaj esperanta 1935 vodio je Rudolf Medved . Posljednje društvo esperantista na Sušaku prije drugog svjetskog rata bilo je "Adriatika Stelo" (Jadranska zvijezda). Od oskudnih podataka možemo spomenuti da je 7. studenog 1937. godine dr. Maruzzi predavao o esperantu u kinu "Jadran" na Sušaku.

Tek nakon oslobođenja Rijeke od okupacije i priključenja Hrvatskoj obnovljen je rad esperantskog društva na Rijeci. Inicijativni odbor imao je tri člana i to Vinko Skomina, Marijan Levar i Ivka Gropuzzo. Osnivačka skupština Društva esperantista "A.Š. Turković" održana je 8. siječnja 1946. godine a na skupštini je bilo nazočno 35 članova. Informacije radi možemo navesti prve članove Upravnog odbora: Vinko Skomina, predsjednik, Željko Škalamera, tajnik, Boška Vučinić, blagajnik, Maša Gropuzzo knjižničar, i članovi odbora Ervin Wessiak, Ivka Gropuzzo, Vinko Briščik i Ivan Rundić.

Sadašnje Esperanto društvo Rijeka pravni je slijednik društva koje je osnovano 1946. godine i koje je djelovalo prvo kao Društvo esperantista "A.Š. Turković" kasnije kao Kulturno umjetničko društvo esperantista "A.Š.Turković" od 1995. ima sadašnje ime Esperanto društvo Rijeka na esperantu "Esperanto Societo Rijeka".

Od svog novog osnivanja od 1946 godine na dalje društvo je brojilo tokom cijelog razdoblja do danas uvijek između 30 i 120 članova. Društvo redovno održava svakog tjedna predavanja na esperantu, kako bi se očuvalo i unaprijedilo poznavanja esperanta u zajednici ljudi koji govore esperanto. Društvo je bez izuzetka svake godine organiziralo više tečajeva esperanta za početnike, ali najmanje jedan tečaj godišnje. Na Rijeci se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina predavao esperanto na tri osnovne škole. Naš novinar Radoslav Škalamera procijenio je da je kroz tečajeve društva kao i kroz nastavu na školama u razdoblju od 1946 do 1990 godine prošlo oko 4.000 osoba.  Predavanja na esperantu (tjedno), tečajevi jezika za početnike( najmanje jedan godišnje), vođenje biblioteke, kao i sudjelovanje na raznim skupovima, kongresima i konferencijama esperantista redovita su djelatnost društva sve do danas.

Rijeka je za esperantiste pogodan grad za organiziranje međunarodnih skupova. Esperantisti Rijeke su organizirali slijedeće veće skupove esperantista:

-          U svibnju 1957. godine "Međunarodni kongres esperantista željezničara" kojem je prisustvovalo više stotina učesnika.

-          U 1959. godini na Rijeci i Opatiji održan je II kulturni festival jugoslavenskih esperantista kojem je prisustvovalo 650 esperantista i izvedeno je 320 kulturnih programa.

-          U lipnju 1964. godine na Rijeci je održan 18. kongres jugoslavenskih esperantista, kojem je bilo nazočno 500 učesnika, među kojima i gosti iz 11 zemalja.

-          U rujnu 1981.g. U Kraljevici u hotelu "Uvala Scott" održana je 13-a trilanda konferenco  kojoj je bilo prisutno 150 učesnika iz Jugoslavije, Italije i Austrije.

-          Od 25. srpnja do 1. kolovoza 1998.g. na Rijeci održan je 54. Međunarodni omladinski kongres (esperantista), (54-a Internacia Junulara Kongreso) kojem je prisustvovalo 378 sudionika.

 

Nakon međunarodnog osamostaljenja Hrvatske, društvo na Rijeci nastavilo je s redovnim radom na okupljanju članstva, predavanjima, organiziranju tečajeva za početnike te s ostalim djelatnostima u skladu sa statutom.

 

Članovi su društva aktivno sudjelovali na Prvom Kongresu hrvatskih esperantista 1997.godine koji je održan u Zagrebu, kao i daljnjim kongresima hrvatskih esperantista u Varaždinu (1998), Osijeku (1999) i Đurđevcu (2000).

Godina 2001. bijaše značajna za hrvatski esperantski pokret. Naime Svjetska  Esperanto Asocijacija je povjerila Hrvatskom savezu za esperanto organizaciju 86. Svjetskog esperantskog kongresa koji je održan  Zagrebu od 21. do 28 srpnja 2001.g.

Esperantisti cijele Hrvatske pa tako i iz Rijeke surađivali su na poslovima oko organizacije kongresa.

 

Riječki esperantisti su u 2002. godini organizirali od 31. svibnja do 2. lipnja na Rijeci i Kostreni slijedeće susrete:

-          5. kongres hrvatskih esperantista

-          14. Esperantska konferencija "Alpe-Jadran"

-          Srednjeeuropsko Savjetovanje zemaljskih esperantskih udruga i

-          Hrvatsko natjecanje u znanju esperanta za učenike osnovnih škola.

 

Ovim susretima bilo je prisutno oko 200 učesnika iz 8 zemalja.

 

Osim svojih redovnih djelatnosti društvo svake godine organizira natjecanje u znanju esperanta za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i međunarodne susrete mladih na razne aktualne teme.

 

Društvo s današnjim danom broji 59 članova.

 

                                   Na osnovu članaka novinara Radoslava Škalamere i iz drugih izvora sastavio

 

                                                                       Vjekoslav Morankić, dopredsjednik

 


-----> Hrvatski savez za esperanto
-----> Hrvatski savez za esperanto