DALIBOR BROZOVIĆ (1927 - 2009)

hrvatski jezikoslovac, akademik i političar,
dugogodišnji esperantist i predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto

Dana 19. lipnja 2009. preminuo je predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto, ugledni hrvatski jezikoslovac i akademik Dalibor Brozović. Od njega su se oprostili hrvatski i svjetski esperantisti na zagrebačkom groblju Mirogoj dana 23. lipnja sljedećim tekstom kojeg je napisao Nikola Rašić, a pročitala Vida Jerman:

La 19an de junio 2009 mortis prezidanto de Kroata Esperanto-Ligo, prestiĝa kroata lingvisto akademiano Dalibor Brozović. De li adiaǔis kroataj kaj mondaj esperantistoj en la zagreba tombejo Mirogoj la 23an de junio  per la sekva teksto de Nikola Rašić legita de Vida Jerman.

izbor iz Brozovićeve poezije originalno pisane na esperantu  
elekto el la originala esperanta poezio de Brozović

 
Biografija Dalibora Brozovića na Vikipediji    Biografio de Dalibor Brozović en Vikipedio
Brozovićevo predavanje "O slavenskim elementima u esperantu" (esp)
La prelego de Brozović "Pri la slavaj elementoj en Esperanto"
Brozovićevo predavanje "Esperanto na kraju tisućljeća" (hrv)
La prelego de Brozović "Esperanto fine de la jarmilo"
(kroate)

 


DALIBOR BROZOVIĆ MEĐU HRVATSKIM ESPERANTISTIMA, OSIJEK 1999.
DALIBOR BROZOVIĆ INTER KROATAJ ESPERANTISTOJ , OSIJEK 1999


 

V I D E O   (Osijek 1999.)

III.Kongres hrvatskih esperantista, Osijek 1999. - govori Dalibor Brozović, predsjednik
3-a Kongreso de kroataj esperantistoj, Osijek 1999 - parolas la prezidanto Dalibor Brozović

 

 



Dragi Dalja, kara amiko,

 

Jezici povezuju ljude na nerazdvojiv način, kao da čine obitelj, kao oni koji se najbolje razumiju, i nitko to nije znao bolje od tebe objasniti, tebe koji si o jezicima sve znao i za njih živio. A nas je s tobom povezivao jezik kojeg smo si sami odabrali, međunarodni jezik Esperanto, jezik i tvoj i naš, jezik dobronamjerna čovječanstva. Tužna vijest o tvome odlasku proširila se ovom našom malom planetom među subraćom i susestrama esperantistima i sve nas silno pogodila.

 

Jedina nam je utjeha da si otputovao u prostore u koje odlazi sve što je vječno i što će u vijeke trajati. Stoga te sada, u trenutku ovoga rastanka, želim pozdraviti u ime hrvatskih esperantista i u ime esperantista čitava svijeta, u ime jezične zajednice i pokreta kojima si tako zdušno pripadao.

 

Ideja esperanta ne podrazumijeva da svi ljudi govore taj jezik u svim prigodama nego samo kao pomoćno sredstvo u sporazumijevanju. U drugim prilikama svi bi ljudi mogli koristiti svoje narječje ili jezik svoga naroda. Esperanto je zamišljen kao jezik koji štiti ljudska prava svih pa i onih najmanjih naroda. Cio si život posvetio toj ideji, boreći se na jednoj strani za jezičnu samobitnost svoga naroda, a kao esperantist da se to pravo osigura svim narodima svijeta. Nitko kao ti nije umio tako jasno pokazati da se ta dva prava ne isključuju nego nadopunjuju, da je to jedno jedino opće ljudsko načelo.

 

I nitko to nije bolje i ljepše umio reći nego ti, da Esperanto nije tek puki jezik nego životni stav, stav poštena i ispravna čovjeka, čista i pravedna pred svojim narodom i pred svim drugima. Jer Esperanto je jezik takvih ljudi, pravednih i uspravnih; veliki jezik za male narode.  

 

U jednoj od tvojih pjesama izvorno napisanih na esperantu nađoh i ove stihove: "Ja ĉiuj vojoj estas tute bonaj,  nur se honeste per ili vi iros.  Svi su putovi dobri, ako njima čestit hodiš“. Put koji si ti odabrao bio je težak i nezahvalan, put usamljena i napadana borca za svoj hrvatski jezik, pa onda još usamljenijega i još manje shvaćena pregaoca za jezičnu pravdu i čestitost u svjetskim odnosima. No ti nisi mogao činiti drugačije. Općeljudsku etičku vrednotu postavio si kao znanstveni postulat i obratno: znanstvene činjenice imaju - tipično Brozovićevski - i svoju etičku dimenziju: Vjerujem u ono što radim, radim ono u što vjerujem. Brozović ne bi bio lingvist kakav je bio da nije bio i esperantist. Ni za svoj nacionalni jezik ne bi se on borio tako nepokolebljivo da nije vjerovao da je to opće ljudsko pravo koje pripada svima, pa onda i njegovu obespravljenu narodu

 

To smo od tebe naučili, u isto ćemo vjerovati i raditi ono u što smo zajedno uvijek vjerovali, ne za jezik Esperanto kao takav, već za dobrobit svoga naroda i cijeloga ljudskoga roda. Zato danas u ovoj prilici ne tuguju samo Hrvati nego i ljudi u Brazilu, u Japanu i Južnoj Africi i Australiji. Njih možda nije mnogo ali sve su to pravi ljudi sa srcem na pravome mjestu, i svi su duboko pogođeni tvojim odlaskom.

 

No svi smo ti mi esperantisti i neizmjerno zahvalni. Ono što si svojim radom zasijao na esperantskoj njivi raste i radja plodovima, od tvoje poezije i prijevoda do studija o esperantskoj tipologiji. To zauvijek pripada esperantskoj kulturi, a stečevine kulture su neprolazne. Tvoje ćemo darove s ljubavlju čuvati i tvoje ideje razvijati. Nova će pokoljenja esperantista moći reći: bio jednom jedan Dalja, i gledajte, evo ga tu je, još je uvijek s nama i zauvijek će ostati. Kao trag repatice,  u svakom slučaju svijetao i čist trag koji ostavljaju oni koji idu pravo. 

 

Flugu nun, kara samideano, per flugiloj de facila vento ...Flugu al la sankta harmonio. Nia diligenta kolegaro en laboro paca ne laciĝos, ĝis la bela sonĝ de l homaro por eterna ben efektiviĝos.

 

Poreterne amike,           Nikola Rašić, Rotterdam           Nome de esperantistoj kroataj kaj tutmondaj