Davor Grgat iz Malog Rata kod Splita
najuporniji informator javnosti o esperantu u nas

Iz Grgatova pera potekli su brojni članci o esperantu
u "Slobodnoj Dalmaciji" i drugim glasilima i mrežnim portalima Splitsko-Dalmatinske županije



Ovdje prikazujemo samo neke od njih.

El la plumo de Grgat venis multaj artikoloj pri Esperanto en "Slobodna Dalmacija" kaj en aliaj gazetoj kaj portaloj en la regiono de la urbo Split

Ĉi tie estas nur kelkaj el ili.

Sadržaj   Enhavo

Knjiga Davora Grgata iz 2016. - zbirka njegovih članaka o alkoholizmu (i o esperantu!)
La libro de Davor Grgat el 2016 - kolekto de liaj artikoloj pri alkoholismo (kaj pri Esperanto!)

Njegovi novinski članci o esperanto (samo mali dio njih)
Liaj gazetaj kaj ret-portalaj artikoloj pri Esperanto (nur eta parto el ili)

Promocija Grgatove knjige u Splitu 13.4.2016., prema portalu Dugirat.com i reviji Podstranska revija (br. 31, lipanj 2016, str. 8)
Prezentado de la libro de Grgat en Split 13 apr 2016., lau la portalo Dugirat.com kaj la revuo Podstranska revija (nr. 31, junio 2016, p. 8)

Priznanje Grgatu od strane općine Dugi Rat, 2012.       Loka premio al Grgat de la komunumo Dugi Rat, en 2012

Intervju za Radio Split, povodom posjeta grupe esperantista Zvjezdanom selu na Mosoru 2015. (palite zvučnike!)
Intervjuo por Radio Split, okaze de vizito de grupo da esperantistoj al la Stela Vilaĝo sur la monto Mosor 2015 (laŭtparoliloj!)
Tekst Davor Grgata o tom događaju
Teksto de Davor Grgat pri tiu evento

      Biografija Grgatova (iz njegove knjige u 2016.)       1.dio  2.dio  3.dio
Biografio de Grgat (kroatlingve, el la supra libro, 2016)  1.parto  2.parto  3.parto

Jedan tekst iz Alkohološkog glasnika o esperantu     Unu teksto pri Esperanto el Alkohologia Heroldo 

itd...  ktp...



ZBIRKA GRGATOVIH TEKSTOVA U ALKOHOLOŠKOM GLASNIKU

Početkom 2016. u Splitu je objavljena knjiga Davora Grgata:
"Davor Grgat - Zbirka radova objavljenih u 'Alkohološkom glasniku' i na internetskom izdanju www.hskla.hr/ag".
Izdavači su Hrvatski savez liječenih alkoholičara i Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba.
Među tim radovima nekoliko njih je i o esperantu.
Komence de la jaro 201 en Split aperis la libro de Davor Grgat:
"Davor Grgat - Kolekto de tekstoj publikigitaj en 'Alkohologia Heroldo' kaj en ties reta eldono www.hskla.hr/ag".
La eldonistoj estas Kroatia ligo de kuracitaj alkoholuloj kaj Ligo de kluboj de kuracitaj alkoholuloj de Zagreb.
Inter tiuj tekstoj pluraj informas ankaŭ pri Esperanto.



ČLANCI GRGATOVI O ESPERANTU PO RAZNIM NOVINAMA
ARTIKOLOJ DE GRGAT PRI ESPERANTO EN LA GAZETARO

"Slobodna Dalmacija" - ljeto 2013  somero 2013:

 

 

 

 

 



Lokalna nagrada Grgatu    Loka premio al Grgat

 

 



U Splitu je predstavljena zbirka novinarskih radova Davora Grgata  (14. 3. 2016. - čitaj tamo)
(Podstranska revija / portal Dugirat.com)

Promocija knjige Davora Grgata, našeg sumještanina i suradnika na ovom portalu, a riječ je o zborniku Grgatovih novinarskih radova objavljenih u Alkohološkom glasniku i na internetskom portalu Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara, održana je u srijedu u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, pred 80-tak njegovih prijatelja i ljudi iz javnog i kulturnog života grada i okolice. Moderatorica skupa Anita Ćudina, i sama uključena u ovaj pokret bilo kao terapeutkinja ili predsjednica Županijskog saveza KLA, zadovoljna je konačnim ishodom projekta s kojim je na jednom mjestu sakupljen i objedinjen mukotrpni humanitarni rad. Zasluga je to Davora Grgata, kazala je Ćudina. Na skupu je o Grgatovoj knjizi govorio i njen urednik, Mladen Vuković, novinar i urednik na radio Splitu..

Predstavljena Zbirka novinarskih radova Davora Grgata

- "Kroničar ovih događanja je moj dragi prijatelj, g. Davor Grgat, koji ističe nekolicinu ljudi, sada uglavnom pokojnih, Matu Marovića, Silvija Strnišu, Jozu Borzića, Nikolu Relju, Maria Kokana, Iliju Debeljačkog i jedinog danas živućeg Davora Meštrovića, koji su početkom 1966. Godine liječeni u bolnici "Sestara Milosrdnica“ u Zagrebu, kod danas pok, prof. dr Vladimira Hudolina gdje su bili i pripremljeni da nakon dolaska u Split organiziraju osnivanje Kluba liječenih alkoholičara i nastave upozoravati na veliku društvenu opasnost od alkoholizma i njegovih posljedica po čovjeka, obitelj i društvo. Njima se je u Splitu pridružio i novinar Davor Grgat, koji je pisao za ovdašnja sredstva informiranja. Tako su uz pomoć Crvenog križa Split, Centra za soc. skrb i Psihijatrijskog odjela bolnice tu zamisao i ostvarili. Tako je uz aktivnost svih čimbenika 12. travnja 1966. godine osnovan Klub liječenih alkoholičara "SPLIT“, prvi u Dalmaciji. U narednim godinama Klubovi su se širili kao gljive poslije kiše, a krajem 80-tih godina prošlog stoljeća, na našem području je djelovalo 55 takvih klubova, kroz koje su prošle tisuće liječenih alkoholičara, da bi danas na našem području bilježili samo 15-ak klubova sa znatno nižim brojem članova." - rekla je Anita Ćudina na predstavljanju Grgatove knjige.

Potom je riječ uzeo i Mladen Vuković, koji je ujedno i urednik knjige te pored ostaloga kazao:

- "Ove smo godine u prigodi obilježiti više vrijednih obljetnica - 60 godina od prvog objavljenog teksta Davora Grgata, čiju knjigu predstavljamo u povodu 50. obljetnice osnutka prvog Kluba liječenih alkoholičara u Splitu, a 20 godina je i od smrti profesora Vladimira Hudolina, utemeljitelja i u svijetu priznatoga ustroja borbe protiv alkoholizma" - rekao je Vuković, novinar HR Radio Splita koji je istaknuo da Grgat i u 81. godini života, živeći bez alkohola i duhana odašilje poruku svoje vitalnosti, te i dalje sa strašću piše novinske tekstove za lokalne medije o događanjima iz svoje sredine, osobito one vezane za slavna Poljica, općinu Dugi Rat, rad umirovljeničkih udruga, ali i o svojoj velikoj ljubavi i poslanju - univerzalnom jeziku esperantu.

Pišući pola stoljeća o radu ovdašnjih KLA, Davor Grgat je posvjedočio svoj samoprijegor, ustrajnost, entuzijazam, volonterizam, društveni aktivizam, humanost, čvrst karakter spram apstinencije nad svim porocima, i otvoreno srce i duše preko svih nacionalnih granica.

Grgat nam je darovao ovu knjigu koja je ujedno i zahvalnica stotinama malo poznatih ali iznimno vrijednih ljudi koji su utkali svoj život i dobrotvorni rad u više desetaka KLA u Splitu i okolici, klubova čiji bi rad ponovno trebalo temeljito valorizirati i ponovno oživjeti, jer se zlo alkoholizma - a usputno i kockanje i druge suvremene ovisnosti - uvlači u naše obitelji sa sve mlađim dionicima, izjedajući društveno zdravlje cijele zajednice.

I na kraju, autor se zahvalio svim nazočnima na dobrom odazivu, posebice brojnim terapeutima s kojima je surađivao i članovima s kojima se družio i kazao kako je sretan što se njegov višegodišnji san, da radove objavljene samo u jednom časopisu tijekom 15 godina sabere u knjigu, i najavio pripremu na znatno kompleksnijom knjigom koja bi sadršavala njegove radove u prethodnom časopisu "Al-klubu“ tijekom 1968.- 2000. godine. Obzirom da je riječ o specifičnoj i rijetkoj knjizi u nas, ovom prilikom svi nazočni na promociji su željeli biti njeni vlasnici, što im je i omogućeno. 

 


Davor Grgat:
JEZIK ZAJEDNIŠTVA
Tekst iz Alkohološkog glasnika 
i sa stranice  http://www.hskla.hr/ag/2012_god/196_2012_04/196_2012_09_s15.htm

Da bih “približio” teme alkoholizam i esperanto, u nastavku možete čitati moj prilog o 125- godišnjici esperanta, koju su esperantisti širom svijeta proslavili 26. srpnja ove godine
Davor Grgat

KAKO JE NASTAO ESPERANTO?

Godine 1959., povodom 100-godisnjice rođenja, dr. Lazar Ludwig Zamenhof dobio je najveće priznanje. Na osnovi zaključaka o proslavi godišnjica velikih ličnosti i događaja, Izvršni odbor UNESCO-a pozvaoje sve države i nacionalne UNESCO komisije da dr. Zamenhofa svrstaju u red velikih ličnosti na području odgoja, znanosti i kulture.

Bila bi sreca kad bipostojaojedan jezik kojim bi se koristili svi narodi... Propast će latinski i tada će nastupiti velika pometnja u svim znanostima i veliko otuđivanje među ljudskim rodom...

(J. L. VIVES, 1532. godine)

Biblijska priča kaže da su u davna vremena svi ljudi govorili istim jezikom. Tako su se dogovorili da sagrade kulu do samog neba, čija bi veličina i ljepota nadmašila sve tvorevine, čak i one koje su stvorili sami bogovi. Čuvši ovo Bog Jahve se naljuti i kazni ih tako što im odredi da govore različitim jezicima i da se nikako ne razumiju. Kula Babilonska nikada ne bi završena. Ova priča, kao i sve druge, u sebi nosi zmo istine, a kolikoje nevolja čovječanstvu donijelo međusobno nerazumijevanje i koliko bi se lakše riješili mnogi sporovi, izlišno je i govoriti. Svjesni toga, ljudi su oduvijek težili da premoste jezične barijere i tražili mogućnost da stvore međunarodni jezik. Bilo je raznih pokušaja i ideja. Znanstvenici tvrde da je tijekom posljednjih tisuću godina bilo više od 400 pokušaja da se stvori međunarodni jezik. Daleko više je zabilježeno ,,mrtvih" jezika, čiji se broj danas kreće na preko 2200. Onaj koji je imao najvise uspjeha i odrzao se vise od 125 godina je upravo esperanto.

Vjekovna težnja humanista svijeta da se prevlada razjedinjenost naroda u pogledu jezika još nije ostvarena,jer je razvoj kulture i svijesti o zajedničkim interesima svih stanovnika Zemlje zaostao za vrtoglavim napretkom znanosti i tehnologije. Srednjovjekovni latinski dugo je dominirao i upotrebljavao se kao zajednički jezik privilegiranih klasa feudalne Europe: bio je jezik plemstva, Crkve, znanosti, kulture i diplomacije. Tijekom povijesti, sila koja je dominirala bilo vojnički bilo politički, nametala se ostalim narodima u području jezika i kulture. Ta praksa se nastavila i u suvremenom svijetu - u oba bloka sve izrazitije dominiraju jezici i kulture vodećih sila, a ostali dio svijeta je poprište njihove borbe za što veći utjecaj.

JEZIK ZAJEDNISTVA

U Bjalistoku se stanovnici dijele na Poljake, Ruse, Židove i Nijemce... Učili su me da su svi ljudi braća, ali, nažalost, ni na ulici, ni u školi, jednom riječju nigdje nisam osjetio ljude, već sam mogao zapaziti da su to podijeljeni I zavadeni Nijemci, Židovi, Poljaci i Rusi. Stoga, mi se ćinilo da su odrasli mnogo zavađeni i da to treba otkloniti. Ponavljao sam sebi samom: kada porastem radit ću svim silama da otklonim to zlo... "

(Dr. Lazar Ludwig Zamenhof)

Čovjek koji je dao neprocjenjiv doprinos međunarodnom sporazumijevanju i poznavanju, osnivač i utemeljitelj jezika mira - esperanta, Lazar Ludwig Zamenhof, rodio se u Poljskoj 15. prosinca 1859. godine. Na zamisao o zajedničkom jeziku svijeta Zamenhof je došao još u djetinjstvu, dok se školovao u Bjalistoku, u sredini gdje se govorilo njemački, hebrejski, poljski, litvanski, ruski, a u školi se obavezno učio latinski, grčki, engleski i francuski jezik. Zamenhof je vec kao 15-godišnji gimnazijalac razmišljao o zajedničkom i jedinstvenom međunarodnom jeziku, kojim bi se sporazumijevali ljudi različitih jezika i nacionalnosti. Svoju zamisao nije mogao ostvariti, jer se pod očevim utjecajem morao posvetiti studiju medicine. Završivši studij, mladi Zamenhof zdušno nastavlja rad na novom jeziku. Poslije šestogodišnjeg rada, poslo mu je za rukom da ga prikaže javnosti. Kao liječnik, skroman i gotovo siromašan, nije imao mogućnosti da tiska knjigu, već je uz pomoć svoga tasta, godine 1887. izdao prvu knjigu: “Lingvo internacia”, pod pseudonimom “Dr. Esperanto” (što na ovom jeziku znaći; ,,doktor koji se nada") pa je kasnije po njemu i sam jezik dobio ime. Prvi udžbenik esperanta sadrži nekoliko tekstova, mali rječnik i 16 kratkih i jednostavnih gramatičkih pravila. Rječnik se sastoji prvenstveno iz međunarodnih korjena, a zatim od riječi koje su poznate većem broju jezika.

Mnogi ce se i danas upitati, kakoje pošlo za rukom dr. Zamcnhofu da stvori takav jezik koji bi podjednako bio blizak svim narodima svijeta. Sa sigumošču se može tvrditi da, za razliku od mnogih drugih koji su se bavili problemima jednog međunarodnog jezika, nije pokušavao nametnuti svoj jezik drugima. Naprotiv, on je uz puno poštovanja svakog nacionalnog jezika zelio stvoriti samo jedan pomoćni-međunarodni jezik, koji bi pripadnicima različitih naroda omogućio da se na najbrži i najučinkovitiji način mogu međusobno sporazumijevati i bez tumača.

Već sc 1905. godine ukazala potreba za sazivanjem Prvog kongresa esperantista, kojije održan u francuskom gradu Boulogne-sur-Mer, a kojemje prisustvovalo 688 esperantista iz 20-ak zemalja sa svih kontinenata. Ovaj kongres je, pored ostalog, bio i najznačajnija prilika da se utvrdi je li moguće da se ljudi iz raznih zemalja svijeta mogu zaista međusobno sporazumijevati jer do tada nije bilo sličnih primjera. No, kad su se sudionici medusobno sporazumijevali kao da su dulje vremena bili zajedno, i to bez prevođenja, sa sigumošću se konstatiralo daje jezik položio ispit. Tom je prilikom dr. Zamenhofu francuska vladaje dodijelila Orden Legije časti i proglasila ga počasnim građaninom Francuske.

Od tada se pokret razvijao i bilježio sve veću masovnost. Za 125 godina postojanja ovog jezika i pokreta, izuzev za vrijeme dva rata i u pojedinim zemljama svijeta, svake godine esperantisti sirom svijeta održavaju kongrese, konferencije, simpozije pa i sportska natjecanja —jednom riječju, međusobne kontakte od međunarodnog značaja, na kojima se govori samo jednim jezikom - esperantom. Esperantski pokret u svijetu danas je izrastao u višemilijunsku organizaciju.

ESPERANTO KOD NAS

Esperantski pokret naglo se razvijao, ali je imao i svoje padove, naročito za vrijeme dvaju ratova- Godine 1905. održan je Prvi kongres esperantista, kome je prisustvovalo 688 istomišljenika iz mnogih zemalja svijeta, dvije godine poslije osnovanaje Universala Esperanto-Ligo (Svjetski savez esperantista), a zatim i Akademija koja ima za cilj širenje esperantskog pokreta, te “čistoću” jezika i prevođenje značajnijih djela na esperanto i s esperanta nabnacionalne jezike.U nas je prvo djelo na esperantu objavljeno 1911. godine. Bilo je to ,,Zlatarevo zlato" A. Šenoe. Do danas je na esperantu tiskano mnogo publikacija i knjiga, među kojima su “Sumnjivo lice” B. Nušića, “Jazavac pred

Sudom”, “Martin Krpan” F. Levstika, “Ciciban” O. Župančiča, “Gorski vijenac” P. P- Njegoša, “Na Drini ćuprija” preminulog nobelovca I. Andrića, ,,Čudnovate zgode šegrta Hlapića" I. B. Mažuranić, hrvatska poezija po izboru dr. Ivana Krtalića, “Osamljenik”, pjesme hrvatskih pjesnika na petnaest jezika, “Hrvatske pjesnikinje” - mala antologija

20.-og stoljeća, "Antologija hrvatskih jednočinih drama" B. Hečimovića ,,Slavonska šuma" Josipa Kozarca, kao I brojni udžbenici zagrebačke metode tiskani na više od 30 jezika, dva Biografska leksikona esperantista (Jedan bivše drzave - Marinka Gjivoje i hrvatskih esperantista Josipa Pleadina) i mnoga druga djela i fragmenti.

Posebnu podršku esperanto je kod nas imao u naprednom radničkom pokretu- Za mnoge će vjerojatno biti novost ćinjenica daje II. kongres u Vukovam donio posebnu rezoluciju o esperantu, u kojoj u potpunosti podržava učenje i širenje međunarodnog jezika. Poslije te preporuke esperanto se naglo proširio medu našim radništvom i naprednom inteligencijom.

Davor Grgat


 

 

 

NA GLAVNU STRANICU  -  AL LA HEJMPAĜO